http://odanmatan.blogspot.com /01/06/2009

Violénsia Doméstika: Lasama baku Jaqueline Siapno


Timor-Leste nasaun ida toman ona ho violénsia doméstika, liuliu kona-ba la'en baku feen. Timor-oan hotu-hotu hakribi no hakarak muda kultura ida ne'e. Lider sira iha pozisaun ideál atu halo mudansa sira hanesan ne'e liu husi sira nia hahalok ne'ebé bele sai hanesan ezemplu ba povu. Maibé bainhira lider sira hatudu fali ezemplu ne'ebé sala, ka mau ezemplu, esforsu atu muda kultura aat sira hanesan ne'e sai difisil liu tan. Iha semana kotuk, Fernando de Araújo "Lasama", Prezidente Partidu Democrático no mós Prezidente Parlamento Nacional, baku ninia feen, Primeira Dama de facto Timor-Leste, Sra. Jaqueline Siapno. Ezemplu saida mak Sr. "Lasama" hakarak hatudu ba Povu Timor-Leste tomak?

Insidente ne'e mosu iha dia 29 de Maiu kalan, iha kalan boot. Ita la hatene detallu loloos tanba Prezidente Lasama nia rezidénsia iha Farol hanesan fatin exkluzivu ida no ladún iha ema barak mak tuur besik iha ne'ebá, menus Tiga Roda sira ho PK5 sira seluk. Tuir sasin balu ne'ebé tuur besik iha Prezidente Lasama nia uma, iha kalan ne'e besik tuku 11 kalan, derrepente sira rona ema hakilar malu husi uma laran. Sira konsege rona mós sasán tarutu hanesan bikan mak rahun. Lalais de'it sira halai to'o iha ne'ebá atu haree loloos tanba sira tauk karik ema ba assalta Prezidente iha ninia uma. Bainhira sira to'o besik iha portaun, guarda iha Prezidente Lasama nia rezidénsia para tiha sira no haruka sira fila. Sira sees an husi Prezidente Lasama nia odan-matan maibé la la'o dook. Lian hakilar husi Prezidente Lasama nia uma sai maka'as liu tan, feto ida hakilar husu ajuda, mane ida tolok ho lian aas. Depois feto ida tanis hakilar hanesan ema baku nia. Sasán kontinua tarutu husi uma laran, bikan rahun, tuku odan-matan tarutu. La kleur feto ida halai sai husi uma laran, nia liman ida taka nia oin, nia tanis hela. Sasin sira ne'e rekoñese feto ne'e nu'udár Sra. Jaqueline Siano, Prezidente Lasama nia kaben. Tuir fali karreta mutin ida ho matríkula "G" mosu no Sra. Jaqueline sa'e karreta ne'e no karreta ne'e lakon tiha iha kantu, fila sa'e.

Sasin sira seluk ne'ebé hamriik besik iha gabinete eis TSDA haree karreta ne'e la bá dook ida, maibé fila tama fali ba dalan iha Prezidente Lasama nia uma kotuk. Sira tuir ba haree. Karreta ne'e tama, liu husi husi Embaixada Irlanda nia oin, bá liu. To'o iha Sr. Zacarias Albano da Costa, Ministru dos Negósius Estranjeiru, nia uma oin, karreta ne'e fila tama kedan. Ita bele hola konkluzaun katak karreta ne'e bá foti Sra. Jaqueline Siapno no lori mai iha Sr. Zacarias nia uma.

Iha loron mai, fonte besik ba Sr. Lasama ho Sr. Zacarias konfirma katak iha kalan ne'e Sr. Prezidente Lasama baku ninia feen, Sra. Jaqueline to'o dolar didi'ak. Sr. Lasama lanu hela "hanesan baibain". Iha violénsia ne'ebé mosu, Sra. Jaqueline konsege foti telefone hodi liga ba Sra. Milena Pires no husu ajuda, i Sra. Milena rasik mak bá foti Sra. Jaqueline. Sra. Jaqueline nia oin bubu metan no parese ninia liman mós naksalak hotu. Médiku portugés ida mak bá haree ona nia.

Rumór kona-ba Sr. Prezidente Lasama nia temperamentu no hahalok violénsia hasoru ninia uma-laran la'ós buat foun ida. De facto, entre membru governu de facto rejime AMP nian, kuaze hotu-hotu moris iha uma-kain ida nakonu ho violénsia -- tuir rumór ne'ebé sirkula iha Dili laran. Sra. Lucia Lobato, maski ministra, hetan bebeik violénsia fízika husi ninia katuas-oan. Rumór kona-ba violénsia doméstika mós mosu iha PM de facto José Alexandre Gusmão nia uma kain, hodi tau tan ba istória kona-ba infidelidade ho adúlteru. Relasaun entre Sr. Zacarias Albano ho ninia feen rasik, Sra. Milena Pires, mós nakdoko maka'as se la'ós naksobu tiha ona. Sr. Zacarias koñesidu hanesan "playboy" iha Dili laran i Sra. Milena Pires la simu buat sira hanesan ne'e.

Tansá mak violénsia doméstika domina kultura Timor-oan nian? Tansá mak lider nasaun nian mak hatudu uluk ezemplu sira hanesan ne'e? Relasiona ho lider nasionál sira, sosiólogu ida ne'ebé servisu iha Timor-Leste ba NGO ida, explika katak violénsia doméstika mosu iha ema sira ne'e nia uma kain tanba lider sira ne'e hetan mudansa boot ida ba sira nia podér. Iha tinan 10 kotuk bá sira ne'e la'ós "alguem", katak sira la'o tun sa'e hanesan ativista biasa ida iha Lizboa, Sydney, Jawa ka Dili rasik. Maibé hafoin independénsia, derrepente sira hetan podér barak iha sira nia liman-laran i sira hanoin katak sira bele halo buat hotu-hotu sira hakarak. Sira nia uma-kain mak kampu ida ne'ebé sira tenta kontrola uluk. Se mak la tuir sira nia hakarak iha sira nia uma kain, sira responde ho violénsia. Faktu ida ne'e sai piór liu tan uainhira kahur ho kultura paternalista Timor-oan nian -- feto sira simu saida mak sira nia la'en halo ba sira.

Maski nune'e Sra. Jaqueline la'ós Timor-oan no nia boot iha kultura ida la hanesan to kultura Timor nian. Nia mós ema ida ho estudus boot, ho PhD hasai husi universidade ida iha Estadus Unidus (EUA). Iha ona isu-isu katak Sr. Lasama baku nia bebeik maibé nia konsege perdua Sr. Lasama filafila. Karik nia mós iha interese atu kontinua ninia relasaun ho Sr. Lasama atu nune'e nia bele hetan konsiderasaun hanesan ema boot ida nia feen iha Timor-Leste? Ezemplu nu'udár Primeira Dama de facto.

Maibé ho hahalok ida hanesan ne'e, Sra. Jaqueline la ajuda Timor-oan sira soe kultura aat no violenta ida ne'e. Laiha justifikasaun ida atu defende violénsia doméstika. Violénsia doméstika ne'e krime ida, nune'e mós la'ós admisivel iha era modernu ho demokrátiku iha nasaun independente Timor-Leste. Ita hotu-hotu tenke hakribi violénsia doméstika.

No comments:

Post a Comment