Asosiasaun Jornalista hotu Iha Timor Leste husu ba RTTL Atu husu deskulpa ba publiku

Liu husi konferensia imprensa ne'ebe hala'o, Kinta feira ne'e (19/7) iha National Press Center – NPC, Fatuhada, Dili husu halo deklrasaun konjunta ida hodi husu ba Radio Televisaun Timor Leste, Empreza Publiku – RTTL, EP atu husu deskulpa ba publiku no respeita kodigu de konditu iha futuro.

Tuir mai deklarasaun kompletu husi asosisaun jornalista Kona-ba akontesimentu Domingu, 15 Jullu 2012
Organizasaun jornalista no media sira iha Timor-Leste ne’ebe kompostu husi Asosiasaun Jornalista Timor-Leste (AJTL), Sindikatu Jornalista Timor-Leste (SJTL), Centru Jornalistiku Investigativu Timor-Leste (CJITL), AsosiasaunRadio Komunitario Timor-Leste (ARKTL) no Timor-Leste Photographers Association (TILPA), iha loron 17 Jullu 2012, reuni hodi halo reflesaun ba situasaun kaostik ne’ebe akontese iha Dili iha loron Domingo, 15 Jullu 2012 depois de Konferensia Kuadru Superior partidu CNRT deside hodi forma koaligasaun entre CNRT, PD no Frente-Mudansa hodi avansa ba forma V Governu Konstitusional RDTL, 2012-2017.
Resultadu husi situasaun kaostiku ne’e mak kareta 63 hetan istragu, uma 7 motuk, ema ida PNTL tiru mate, kanek barak , hamosu situasaun tauk iha komunidade nia le’et ne’ebe fo impaktu ba andamentu atividade loro-loron no pior-liu mak tau tan fukun ida ne’ebe fo impaktu a’at ba prosesu demokratizasaun iha Timor-Leste.
Organizasaun jornalista no media sira iha Timor-Leste fiar duni katak prosesu demokratizasaun iha Timor-Leste tenki harii husi partidu politiku sira ne’ebe halibur ema ho idea hanesan hodi exerse sira nia direitu polituku nudar Konstituisaun RDTL konsagra tiha ona. Iha konseitu ida ne’e, ami mos fiar katak, kna’ar media nian importante duni atu sai nudar fonte ne’ebe, ema ida-idak,  sosiedade civil, partidu politiku sira, governo no istituisaun estadu Timor-Leste sira  utiliza hodi habelar sira nia konseitu konaba konstrusaun estadu no governu demokratiku ida.  
Organizasaun jornalista no media iha Timor-Leste fiar katak, media nia kna’ar  iha estadu post-conflict  hanesan Timor-Leste,  mak oinsa azegura prosesu konstrusaun Estadu no Governasaun ne’ebe demokratiku liu husi ema ka grupu sira ne’ebe iha nia partisipasaun. Media massa no jornalista sira iha Timor-Leste, ka’er metin ba Konsitituisaun RDTL ARtigu 40 no 41 ne’ebe garante liberdade inprensa, komunikasaun no expresaun iha Timor-Leste hodi partisipa iha prosesu konstrusaun estadu direitu demokratiku RDTL .
Eleisaun nudar prosesu demokratizasaun ida ne’ebe importante hodi eleitu Na’i Presidenti no mos fo fiar ba partidu politiku sira atu implementa sira nia programa ne’ebe responde duni interese nasional no interese povu tomak.  Organizasaun jornalista no media sira iha Timor-Leste, observa katak eleisaun presidensial no parlamentar ne’ebe mak Timor-Leste halao iha tinan 2012 hatudu duni prosesu demokratizasaun iha Timor-Leste la’o dadaun;  Eleisaun rua ne’e la’o duni tuir prinsipiu demokratiku sira; Povu livre duni hodi exerse nia direitu politiku hodi fo fiar ba partidu CNRT, FRETILIN, PD no Frenti Mudansa.
Maibe organizasaun jornalista no media sira iha Timor-Leste mos fiar katak, iha estadu post-conflict sira, iha mos tendensia bo’ot husi poderes politiku ne’ebe iha atu uza meus ne’ebe la demokratiku liu husi orgaun estadu, governu no mos sociedade civil sira atu atinsi sira nia interese politiku. Iha Nasaun barak media mos sai nudar instrumentu ne’ebe poderes politiku sira uza hodi atinzi sira nia objetivu.
Situasaun kaostiku ne’ebe akontese iha Domingo kalan, 15 Jullu 2012 hatudu duni katak RTTL EP sai tiha ona instrumentu politiku ida ne’ebe  partidu CNRT utilize/uza la’os deit atu habelar informasaun ba publiku, edukasaun sivika konaba debate politiku ne’ebe atu inrekeza konstrusaun estadu demokratiku maibe RTTL EP  sai tiha fali fonte de informasaun ne’ebe resulta ba destruisaun prosesu demokratiku ne’ebe povu aprende no louva liu husi eleisaun parlamentar ne’ebe transparante no demokratiku duni.
Organizasaun jornalista no media iha Timor-Leste observa katak, transmisaun direita  ba Konferensia Kuadru Superior partidu CNRT ne’ebe RTTL EP halao iha loron Domingo hahu husi dader tuku 10.00 to’o tuku 5 loraik direitamente resulta ba situasaun kaostiku ne’ebe akontese.
Nudar instituisaun media massa ida, RTTL falla atu asegura iha kontratu ne’ebe nia halo ho Partidu CNRT pontu hirak tuir mai ne’e:
-    Desizaun hodi halo transmisaun direita ba Partidu CNRT nia konferensia la bazeia ba desizaun kolegial ne’ebe membru Konsellu Administrasaun (KA) no Konsellu Opiniaun (KO)  RTTL EP.  Ami konfirma ho membru KA no KO balun katak, desizaun foti mesak husi Presidente KA, depois de informa deit husi telefone katak RTTL EP sei halo transmisaun direito. Atetude ne’e hatudu katak, Presidenti KA RTTL EP, Expedito Ximenes la estabele kultura transparansia no demokratiku iha RTTL EP nia laran.
-    KA RTTL EP falla atu garante iha kontratu  ho partidu CNRT laran hodi impoin pontu fundamental kode etiku jornalismo ka kode de ontologia jornalismu katak, publikasaun ka transmisaun informasaun LA BELE iha tendensia atu deskrima, agita no hamosu konflitu. Pontu ne’e sai nudar pontu importante ba media tomak iha mundu, liu-liu iha estadu post-conflict sira;
-    Transmisaun direita husi RTTL EP, ami konsideira la tuir kodiku konduta jornalismu no mos padraun publikasuan media nian ne’eb’e normalmente aplika iha instutisaun media iha mundu tomak, tamba RTTL EP fo tempu ba kongresista sira hasai liaguajem ne’ebé la kontribui ba edukasaun publika, unidade nasional no demokrasia. Tuir lolos RTTL EP tenke halo sensura ka hamate tiha audio- ba liafuan ne’ebé iha potensia ba konflitu.
-    RTTL EP nia Konsellu Administrasaun no Konsellu Opiniaun LA HAPARA  IMIDIATEMENTE transmisaun direita Konferensia partidu CNRT  ne’e wainhira  deklarasaun ne’ebe membru partidu CNRT halo iha ona tendensia diskriminativu no agita situasaun iha sociedade nia le’et no mos ofende militansia partidu FRETILIN ne’ebe bele no hamosu duni situasaun kaostiku iha Domingo kalan too loron hirak liu-ba.  Ne’e refleta katak Presidenti Konsellu Administrasaun no nia membru sira no mos membru Konsellu Opiniaun RTTL EP laiha konesementu profundu konaba Kode Etiku Jornalismo.
-    Presidenti  no membru Konsellu Administrasaun RTTL EP, tau sitausaun risku no perigosu ba jornalista RTTL no ekipamentu RTTL nian. Tamba publiku bele tau odio ba jornalista RTTL no ekipamentu Estadu nian ne’ebe RTTL EP uza hodi halao nia kna’ar loro-loron.
-    Kontratu ne’ebe RTTL EP halo ho Partidu CNRT ne’ebe la asegura interese publiku  no la fo importansia responsabilidade sosial media nian, hamosu presendente a’at ba exesisiu liberdade da imprensa, komunikasaun sosial no expresaun iha prosesu konstrusaun estadu direitu demokratiku Timor-Leste.  Situasaun ne’e bele hamosu opiniaun negativu tamba iha ona  kooptasaun poderes politiku ba funsionamentu liberdade da imprensa iha Timor-Leste, liu-liu ba RTTL ne’ebe Empressa Publiku ida.
Haree ba pontu sira iha leten, organisazaun jornalista no media iha Timor-Leste husu atu:
-    Konsellu Administrasaun no Konsellu Opinaun RTTL EP husu diskulpa ba povu Timor-Leste no liu-liu ba vitima husi akontesementu iha loron domingo, 15-16 Jullu 2012. RTTL EP tenki rekunese sala tamba transmisaun direita ne’ebe RTTL halo ba konferensia partidu CNRT viola tiha ona kode etiku jornalismu universal no mos la tau iha konsiderasaun responsabilidade sosial ne’ebe media massa sira tenki kaer metin ba hodi asegura prosesu konstrusaun estadu direitu demokratiku;
-    Ba Komisaun Funsaun Publiku (KFP) atu halo evaluasaun imidiata no fo sansaun administrativu ne’ebe justu ba Direitor Geral RTTL EP no nia Direitor Radio no Direitor Televizaun tamba halo falansu iha exerze sira nia funsaun hodi asegura resposabilidade social ba publikasaun ne’ebe hamosu situasaun kaoestiku no vitima;
-    Husu ba RTTL EP, Governu, Parlamentu Nasional, Presidenti Republika no mos sociedade civil ne’ebe hatur nia representante iha Konsellu Administrasaun no Konsellu Opiniaun RTTL EP , tenki hili ema ne’ebe iha kompetensia no mos iha kunesementu bo’ot konaba kna’ar media iha prosesu demokratizasaun. La’os hili deit ema ne’ebe mak atu serve deit interese partidu politiku sira nian;
-    Ba partidu politiku sira atu garante katak, la iha tan kooptasaun ka intervensaun ba media massa sira, liu-liu RTTL EP ne’ebe tenki independente husu governu no interese partidaria  hodi halao nia  kna’ar nudar media massa;
-    Husu ba partidu politiku sira ne’ebe iha media massa ho kobertura luan iha teritorio Timor-Leste atu  hakru’uk ba kode etiku jornalismu universal ne’ebe defende direitu ema nian no mos la uitiliza media massa ne’e hodi halo agitasaun, diskriminasaun no ofende grupu ka partidu seluk hodi resulta ba situasaun kaostiku no krizi;
-    Husu ba publiku atu la tau odio ba jornalista ka pratikante media massa nian tamba jornalista sira ne’ebe hala’o sira nia kna’ar hodi halibur informasaun maibe disizaun atu halo transmisaun ka publikasaun nutisia iha media ida, bazeia ba desizaun Direitor Media nian. Ami fiar katak media massa barak iha Timor-Leste mak kaer metin duni Artigu 40 no 41 Konstituisaun RDTL; Media massa hala’o sira nia kna’ar bazeia ba Kode Etik Jurnalistiku no iha duni resposabilidade sosial ba sira nia publikasaun;
-    Husu ba Presidenti da Republika ne’ebe iha  kna’ar atu asegura soberania nasaun Timor-Leste no garante establidade estadu Timor-Leste atu fo atensaun ba intervensaun poderes politiku sira nian ba media massa, liu-liu ba RTTL EP.  RTTL EP la bele sai fali instrumentu politiku partidaria nian .
Rekomendasaun:
-    Organizasaun jornalista no media iha Timor-Leste ijiji Parlamentu Nasional atu halo lei ida hodi estabelese Konsellu de Imprensa (Press Council) ida ne’ebe independente ho mandatu atu supervisiona exekusaun kna’ar media no jornalista nian bazeia ba kodiku penal, kodiku sivil no kodiku etiku jornalismo no mos iha mandatu hodi sai nudar mediador ba keiza sira husi sociedade relasiona ho publikasaun media nian;
-    Organizasaun jornalista no media sira husu ba Parlamentu Nasional atu hahu debate konaba Lei Komunikasaun Sosial ne’ebe bele garante liberdade de imprensa, expresaun no responsabilidade social media no jornalista sira nian ba publiku;
-    Asosiasaun media mos husu partidu politiku no grupu sira ne’eb’e hari media atu bele obdese ba kodiku konduta jornalizmu no labele utiliza media nu’udar fatin ba ajitasaun no propaganda politika tamba sei la kontribui naran di’ak no profesionalizmu jornalista no instituisaun media.
Ne’e mak ami ne’ebe halibur a’an iha AJTL, SJTL, ARKTL, CJITL, no TILPA nia deklarasaun ba akontesementu iha loron domingo, 15 Jullu 2012 iha Dili no Hera.

Obrigado:

1.    Prezidenti AJTL           
2.    Prezidenti SJTL
3.    Prezidenti ARKTL  
4.    Prezidenti CJITL
5.    Prezidenti TILPA      
6.    Presidenti Konsellu Etiku AJTL

Diskursu Prezidente Partidu CNRT, Kay Rala Xanana Gusmão Nian Iha Konferénsia Nasiona


Source: partidocnrt.com
Sunday, 15 July 2012 12:46
CONFERÊNCIA  DO  PARTIDO  CNRT
Caríssimos conferencistas
Quadros do Partido
Companheiros
Ita hotu rona no hatene ona resultado kona ba eleisoens. Lori Partido nia naran, ha’u hakarak:
- fó parabéns ba Povo tomak, tamba partisipasaun nebé diak, hodi hakiak no haburas tolerância nebé boot no hatudu maturidade política ne’ebé ás tebes; - fó parabéns ba militantes Partido CNRT nian, nebé durante campanha iha fulan tomak ida nia laran, iha fatin hotu-hotu, hatudu civismo nebé kapaz tebes, hatudu espírito cidadania nebé fó respeito ba Partido.
- fó parabéns ba quadros Partido, nebé hatene hanorin no eduka militantes sira atu tane metin tolerância no respeito malu, nudar valores democráticos fundamentais ba hametin Estado ne’e.
CNRT manán no agora ita nia doben Partido mak Partido boot liu iha ita nia Rain. Parabéns ba militantes sira, parabéns ba estrutura tomak, parabéns ba imi hotu, tamba imi nia servisu maka’as, iha tinan 5 nia laran.
Ha’u fo lembra atu ita labele haluha: Iha 2007, Partido mosu iha deit fulan rua antes de eleições; iha 2012, Partido hala’o tiha ona nia actividades iha tinan 5 nia laran.
Iha 2007, timoroan barak fiar katak CNRT, nudar Partido, bele ajuda resolve problemas oi-oin nebé ita hotu enfrenta tempo nebá. Iha 2012, timoroan barak liu tan maka fiar katak CNRT maka bele kaer metin no hatudu Plano diak ida atu la’o tuir dalan desenvolvimento nian.
Companheiros conferencistas sira
Quadros Partido nian
Tuir plano, Conferência ida ne’e sei hala’o iha fulan Dezembro mai né nia laran, atu haré ba Programa tinan lima Partido nian, nebé quadros hotu-hotu tenki hatene ho diak no, liuliu, oinsá Partido nia estrutura tomak, to’o Subdistritos, sira bele envolve-an atu participa iha implementasaun Programa né.
Haré tuir resultado nebé iha, CNRT hetan deit 46 %,  nebé corresponde ba 30 assentos iha Parlamento Nacional. Lós duni katak ita hetan sucesso boot, iha tinan lima nia laran, tamba ita hetan aumento husi 18 ba 30 assentos ka kadeiras. Maibé, Partido la konsegue manán Maioria atu ukun mesak, tuir Programa Consolidação Estado, programa ne’ebé Partido hakarak implementa.
Nudar Partido ho tinan 5 maibé nudar Partido nebé boot liu, ita iha dever atu analisa beibeik processo desenvolvimento Partido nian rasik.
Iha Conferência nebé ita hala’o, iha fulan Janeiro kotuk bá, ita buka sukat ita nia kbit atu kompete iha eleisoens, ita buka haré ba estimativas, husi kartoens nebé bele fahe ba militantes foun no husi dificuldades nebé iha fatin ida-ida ita bele hetan.
Nune’e, caríssimos conferencistas, ha’u sei fo hanoin kona ba pontos hirak nebé tuir mai né:
A – kona ba Partido nia estruturas no nia quadros, husi Distritos to’o Base,
nia kbit no nia servisu;
B – kona ba Partido nia sistema informasaun no análise, atu Partido labele
monu ba sala rua: 1- halo nia apresiasaun kamán demais, katak la
hatúr iha kondisoens nebé reais no 2 – espírito satisfação ka kontente
nebé fácil tebe-tebes, hodi haluha tiha factores intervenientes
exteriores, katak husi liur;
C – kona ba dever Partido nian atu servisu maka’as liu tan iha edukasaun
cívica ba cidadãos sira.
Ha’u sei husik assuntos sira né ba CPN atu haré, bain-hira tempo to’o atu hala’o reflexão ne’e.           Iha tinan lima mai né, ita hotu tenki hadia ita nia hahalok no Partido tenki tau matan ba problemas nebé bele mosu no dificuldades nebé bele hasoru. Só nune’e, maka Partido bele sai forte liu tan, ho kbit liu tan hodi hetan fiar, nebé boot liu, husi Povo.
Ba oin, Partido sei buka, tinan ida dala ida, hala’o mini-conferências, atu hasai beibeik sasukat ida ba Partido tomak nia hahalok, husi Nacional to’o Base, hodi simu hanoin, krítikas no opiniões nebé diak atu hametin Partido, nudar organização política nebé hetan abut husi ita nia povo. Partido mós sei buka, iha cada fulan nén, atu Comissão Política Nacional no Comissão Directiva Nacional, hasoru malu atu haré ba impacto positivo ka negativo, husi actividades Parlamento no Governo, ba Povo no ba Nação.
Partido mós tenki organiza diak liu nia Departamento de Análise política e social, atu ita bele compreende diak liu tan sociedade tomak nia hahalok no nia komportamentu político, hodi bele husik hela referência diak ida ba futuro.
Caríssimos conferencistas
Quadros Partido nian
Iha Conferência nebé ita hala’o, iha fulan Janeiro kotuk bá, iha decisão katak ita sei ko’alia kona ba koligasaun, depois de resultado eleisoens hatudu presisa duni ka lae.
Agora ita tama iha assunto ida ne’ebé lori ita mai hamutuk iha ne’e, atu hatutan hanoin ba malu, hasai opiniões ba malu, rona malu, partisipa iha dicussão ho laran no kakutak malirin. Ho liafuan badak, maka: atu debate kona ba koligasaun.
Iha Rai hotu-hotu no mós iha ita nia sistema, Partido ida atu kaer ukun precisa garante ‘estabilidade governativa’. Ita labele konfunde ‘estabilidade governativa’ ho ‘estabilidade nacional’, buat rua nebé la hanesan. ‘Estabilidade governativa’ katak ‘governo ida ne’ebé sei la monu iha dalan klaran’. Tamba sá maka temi ‘la monu’? Tamba governo mai husi Parlamento, governo tenki iha maioria ida nebé fó apoio ba iniciativas governo ne’e nian, hahú husi hato’o nia programa ba tinan 5. Tuir Constituição, karik maka programa la passa dala rua, governo monu. Iniciativas seluk maka Orçamento tinan-tinan no karik la hetan apoio maioria nian, Governo la iha ona kbit atu hala’o nia programa tinan-tinan ho diak. Bain-hira ida ne’e akontese, governo fraco tebes no bele hamosu moção de censura, husi nebé governo bele hetan voto de não konfiansa no bele monu. Iniciativas seluk mak hanesan Lei ruma nebé tenki ba defende. Né duni, atu bele hala’o ho estabilidade iha nia governação, governo precisa atu hetan apoio husi maioria ida iha Parlamento.
Nudar Partido, ita tenki habitua-an atu halo análises nebé klean, ho ulun malirin, hodi hasés-an husi emosoens no hodi evita haburas dúvidas iha ita hotu ka ida-idak ka ba ita nia militantes sira nia hanoin no liuliu evita lori hela dúvidas kona ba decisões ne’ebé karik ita tenki hasai. Evita confuzoens iha sociedade nia laran, evita halimar fali ho cidadãos sira nia sentimento.
Tuir ita nia Constituição, governo bele mai husi Partido nebé manán eleição ka Partido vencedor, maibé karik la konsegue, bele mai husi ‘maioria parlamentar’ ida nebé halibur partidos balun.
Iha 2007, Partido FRETILIN maka manán eleição no hetan 21 assentos ka kadeiras. Tamba Partido vencedor la consegue halibur partidos seluk atu hetan maioria iha parlamento, maka CNRT, ho 18 cadeiras, hamutuk ho partidos 3 (ASDT, PSD no PD) hahú Coligação nebé baibain temi nudar AMP (Aliança da Maioria Parlamentar) no ikus ona hetan tan participação husi UNDERTIM.
Ohin, 2012, CNRT mak Partido vencedor, ho 30 assentos, FRETILIN ho 25, PD ho 8 no Mudança ho 2.
Caríssimos Conferencistas
Quadros do Partido
Ho ida né, ha’u sei apresenta cenários hirak tuir mai né:
i) Tamba ita temi beibeik katak, karik ita la hetan kadeiras 33, ita sei ba deit oposição. Nune’e, primeiro cenário maka CNRT iha Oposição. Nudar consequência natural, sei mosu coligação FRETILIN ho PD, nebé sei fó ba sira 33 cadeiras, ne’ebé sira precisa atu hetan maioria parlamentar, hodi bele kaer governo no kaer ukun.
Conferência tenki hahú  debates sira ho cenário ida ne’e; karik decide kona ba atu CNRT hela iha oposição, ita sei lalika discute cenários sira seluk.
Mak akontese duni, interessante tebetebes maka, iha repetição ba sá-ida maka mosu tiha ona iha 2007, bain-hira Partido vencedor la ba kaer ukun, tamba la iha Maioria Parlamentar.
ii) Cenário ida seluk haré ona ba Interesses Nacionais kona ba Estabilidade Nacional no Projecto Comum ba Desenvolvimento do País, hodi hamosu, ba ita nia debates, opções ka alternativas tuir mai né:
1 – Governo de Unidade Nacional, katak Partidos hotu-hotu sei kaer hamutuk Ukun. Conferencistas sira sei debate kona ba vantagens no desvantagens ba ita nia processo construção Estado.
Opção ida né keta diak ba ita nia Rain karik – diak iha sá-ida i Governo nia papel oinsá, hodi fó kbit nafatin ba Parlamento atu bele hala’o nia knar fiscalização.
Se opção né la diak – la diak iha sá-ida, tamba sá maka la diak, sei mosu obstáculos karik iha nebé, oinsá maka construção Estado bele metin ka lae.
2 - Governo de Inclusão, nebé fó sai hanoin katak sei iha acordo programático ida ho Partidos sira, maibé sira sei exerce nafatin sira nia papel nudar Oposição no, karik bele temi, iha mos portfólios balun nebé sei fahe ho partidos seluk.
Companheiros sira mak sei debate alternativa ida né, atu haré ba nia exequibilidade (katak bele hala’o ka lae), vantagens no desvantagens ba processo democrático.
Alternativa ida né, diak iha nebé – oinsá ita hatúr acordo né ho knar oposição bele la’o sem ofende malu, katak sem cria problemas ba malu.
Opção ida né, se la diak – la diak iha nebé, Governo nia kbit to’o iha nebé no Oposição nia dever to’o iha nebé, atu haré ba ita nia processo democrático nia desenvolvimento rasik.
iii) Iha último cenário, ho hanoin katak CNRT atu kaer ukun, mak mosu mós opções ka alternativas rua:
1 - Coligação CNRT ho FRETILIN, nebé sei fo hamutuk 55 kadeiras iha Parlamento no Oposição sei hetan deit 10 kadeiras.
Conferencistas sira mak sei debate kona ba vantagens no desvantagens ba ita nia processo democrático no nia impacto iha futuro ba ita nia sistema.
2 - CNRT ho Mudança no PD, mak hamosu Coligação, nebé sei fó total de 40 assentos iha Parlamento. Conferencistas sira mak sei debate, hodi haré mós ba experiência tinan 5 nebé hotu daudauk ona né, hodi tetu nia vantagens no desvantagens ba processo democrático no governativo.
Ba Cenários no Opções sira né hotu, husu ba Companheiros Conferencistas sira atu debate, nudar quadros políticos nebé responsáveis, quadros políticos nebé hatudu maturidade mós. Ha’u hakarak fo hanoin ba Conferencistas sira katak debates ne’e debates políticos atu lori ita ba hasai decisão nebé lós.
Caríssimos Conferencistas
Quadros do Partido
Maski nudar Partido Político foun, ho deit tinan 5, Partido tenki haburas consciência participativa husi quadros, liuliu husi distritos sira, hodi nuné bele hatutan, to’o iha bases, decisões nebé ita hasai atu salvaguarda interesses nacionais.
Interesses nacionais mak sá-ida lós, iha konjuntura nebé ita liu daudauk né?
1 - estabilidade nacional, hodi UNMIT no ISF bele fila no komunidade internasional fiar katak, ita sai tiha ona duni husi perigo atu sai Estado falhado, no bele hamrik mesak ona ho ita nia ain-rua rasik, kaer ho ita nia liman rua rasik, no hanoin ho ita nia ulun rasik.
Kona ba estabilidade, iha tinan 5 nia laran ne’ebé liu daudauk né, ho participação partidos hotu-hotu nian, instituições Estado hanesan Presidencia da República, Parlamento rasik, no mós husi sociedade civil, liuliu husi Igreja, ita consegue garante tiha duni estabilidade iha ita nia Rain.
Factor ida seluk mós ba estabilidade nacional, mak ha’u bele temi: reformas iha instituições F-FDTL no PNTL nia laran, hodi cria cultura profissionalismo, não-apartidarismo no disciplina, hodi mós tau matan ba promoções, tuir deit mérito cada membro nian.
Ha’u temi instituições rua né, tamba importante atu, tuir Constituição RDTL, forças militares no policiais labele exige, ka intervém, ka influencia decisões políticas. Ita nia maluk Guiné-Bissau sira mak fo exemplo at tebe-tebes ida, kona ba interferência ba política, husi militares no policiais sira. Rai barak iha África monu iha onda de violência no conflito político, ne’ebé la konsegue hakotu, tamba problemas hanesan.
Timor-Leste sorte boot iha Forças Armadas (F-FDTL) no Policiais (PNTL) nebé profissionais daudaun ona, no sira lakohi interfere iha decisões políticas husi Partidos sira, tamba Forças Armadas no Policiais sira hatene hakru’uk ba Constituição RDTL, Constituição ne’ebé proibe sira atu hala’o influência ho carácter político.
Ne’e hotu, tamba instituições rua ne’e iha ona consciência katak sira mak sei defende no tane ás Estado de direito democrático ida ne’e, no lakohi tan mosu conflito ruma nebé sei mai harahun deit fali ita.
Timor-Leste mós sorte boot tamba, depois de crise 2006-2007, ita nia povo hatudu ona lakohi tan violência no adopta ho consciência moto: ‘Adeus conflito, benvindo desenvolvimento’. Moto ida né maka rai barak, husi Estados frágeis, buka mós adopta, atu hasés-an ona husi dalan at, ne’ebé halo sira nia sociedade tomak terus beibeik.
Tan né, maka tuir plano, UNMIT ho ISF sei sai tomak iha tinan ida ne’e ramata. F-FDTL ho PNTL hatene katak, karik to’o tinan ne’e ramata, ita rungu-ranga fali ho conflitos no violência, susar atu comunidade internacional bele dehan ita iha ona kbit atu tane mesak Estado de direito democrático ida ne’e. Ita sei lakohi atu comunidade internacional dehan katak, ita mak hatudu  ita sei precisa nafatin ajuda husi liur (UNMIT no ISF) iha tinan lima mai né tan, atu ajuda ita hotu bele hatan consciência katak ita rasik maka tenki tau matan ba ita nia Estado, ba ita nia Povo no ba ita nia Nasaun.
2 – atu viabiliza Estado de direito democrático, hodi hametin nafatin instituições Estado nian no hametin ita nia sistema ‘checks and balances’ bele sai efectivu duni.
Estado de direito katak, Estado ida iha nebé lei maka manda. Lei Inan maka Constituição i instituições, organizações ka individuo hotu-hotu tenki hakru’uk ba Lei Inan ne’e.
Democrático katak ita nia sistema ne’e democracia ho partidos barak no mós katak povo mak fó legitimidade ba partidos, nebé sira hili, atu hasai decisões rasik.
Iha tinan lima, ita halo reformas lubuk ida atu hametin Estado, bele sai forte liu tan. Iha sistema democrático nebé ita iha, princípio ‘checks and balances’ fundamental tebes.
‘Checks and balances’ katak, iha instituições nebé bele controla malu, bele iha knar atu fiscaliza malu, hodi evita buat oi-oin nebé fragiliza, katak hafraku no bele hamonu deit Estado. Bain-hira la iha sistema ‘checks and balances’, bele ona mosu tendência autoritarismo nebé excessivo liu, hodi hakbesik-an ba ditadura. Tamba sá? Tamba la iha oposição nebé forte no Estado lakon controle ba nia an rasik.
Sociedade civil, husi Igreja to’o NGOs, tenki haré mós ba assunto ida ne’e, nebé importante tebes ba ita nia Estado nebé sei nurak.
Kuando ita la iha ona ‘checks and balances’, ita sei monu ba perigo boot, hanesan ne’e - halo tuir malu deit ka agrada malu deit, polítika proteje malu sei maka’as, tendência incontrolável (tidak bisa dihindari) no descontrolada (tidak bisa dihentikan) atu fo benefícios ba malu. Hahalok sira ne’e hotu nia resultado maka: Povo maka sei sofre duni no Estado sei monu.
Princípio ‘transparência’ sei monu no princípio ‘acontabilidade’ sei la iha, tamba bele manipula ona, husi polítika proteje malu, tamba la iha ona ‘fiscalização’ nebé forte. ‘Fiscalização forte’ só bele mosu husi ‘oposição ne’ebé forte’.
Iha processo viabilização Estado de direito democrático, Estado só forte quando forças políticas atu controla, katak atu hala’o ‘checks and balances’, mós forte. Ne’e, dialéctica inevitável, imprescendível, ba Estado de direito democrático. Husi hanoin ida ne’e, maka ita bele temi ona princípio ‘alternância de poder’. ‘Alternância de poder’ la ós tinan lima-lima tenki akontece. Maibé ‘alternância de poder’ sempre sei mosu iha momento exacto conjuntura social, política no económica, iha sociedade ida nia processo democrático atu hili nia legítimos representantes.
Tamba né, princípio ‘alternância do poder’ ezije, por sua vez, oposição nebé forte ho kbit atu dehan no hatudu ba povo katak poder tenki muda ona ba sira nia liman. Bain-hira povo fó fiar, povo rasik sei fó legitimidade liu husi fó sira nia votos, iha eleição.
3 - desenvolvimento nacional, aspecto ida husi ‘interesses nacionais’, hodi fo hakat nebé precisa atu hadia ita nia rain no hadia povo nia moris, tuir Plano Estratégico nebé iha ona.
Condição fundamental atu hala’o programas de desenvolvimento maka estabilidade iha rai-laran. Ne’e lós!
Dala ruma, ita bele hanoin katak ‘desenvolvimento’ mak ‘projectos físicos’ halo estradas, pontes, escolas, postos sanitários, bé mós, irrigação ba agricultura, acessos ba zonas rurais. Ne’e, parte ida; importante, lós duni.
Mas bain-hira ita temi kona ba haburas economia atu hamenus dependencia ba mina-rai, ita temi kona ba investimentos husi liur. Ita mesak, sei labele halo buat barak – ita tenki reconhece ida ne’e ho humildade no ho consciência no cometimento atu hetan, iha futuro, kbit nebé ita seidauk iha.
Kestaun importante tebes ida, kona ba aspecto ida né, maka ‘factor confiança’. Iha mundu globalizado ida nebé ita, hakarak ka lakohi, moris iha laran, mundu ka Rai Liur, besik ita ka dook, acompanha hela, haré tuir no analisa ita nia hahalok ka actos, husi polítika, husi legal, husi social (sociedade nia comportamento),  atu bele harí, kona ba ita, ‘factor confiança’ né.
Aspectos hotu-hotu nebé temi iha leten kona ba ‘Estado de direito democrático’, mak sai matéria ka critério ba sira atu halo avaliasaun ba ita, nudar sociedade, nudar Estado no nudar Nasaun. Iha fatin hotu-hotu iha mundu, investimento estrangeiro atu tama ba Rai ida, buat nebé sira tauk liu mak corrupção. Kuandu ne’e akontese, corrupção la ós kiik, mas boot. Problema ida ne’e, maka sai desafio boot ba ita nia Estado, ba ita nia Nação, ba ita nia Povo. E Povo sei la hatene, se ‘controlo iha instituições Estado’ la iha, tamba ita rame-rame controla hotu tiha ona. Se ita iha sistema forte ba ‘checks and balances’, sira fiar kona ba ita nia ‘transparência’, kona ba ita nia ‘acontabilidade’, kona ba ‘controlo instituições Estado’ nebé iha no ba ‘controlo social’ nebé diak.
Factor confiança ne’e, maka sei motiva sira atu mai investe iha ita nia Rain.
Ita tenki ko’alia kona ba aspectos sira né hotu, atu, nudar Partido Político ida, ita bele hetan quadro geral nebé diak ba processo ‘construção Estado’ iha ita nia Rain, ne’ebé foin iha tinan sanulu. Ita tenki fó garantia ba geração sira nebé sei mai tuir, atu labele lakon sentido lós no metin ba ‘interesses nacionais’.
Companheiros conferencistas sira
Quadros Partido nian
Aspectos tolu nebé temi tiha ona, pertence ba ita nia Rai Laran. Ha’u sei fó mós hanoin ba ita nia Relação ho Rai Liur. Kona ba né, interesses nacionais maka:
- confiansa husi ita nia maluk, rai vizinhos sira, liuliu  ASEAN, hodi nuné ita bele tama iha Bloco Regional nebé importante ba ita, hodi labele isolado demais.
Ita hotu rona kona ba Rai Belun balun, nebé tau reserva (mempertanyakan) kona ba ita bele ona ka seidauk bele, atu tama iha ASEAN. Factor boot ida nebé mosu, uluk liu, maka: tamba ita seidauk iha kbit atu haré rasik ba ita nia seguransa Rai Laran, hodi ita husu ajuda ba ONU atu mai fó seguransa mai ita, nudar Nasaun, ho UNPOL nebé mai mós husi Rai sira husi Asia ho tan ISF (Austrália ho Nova Zelândia), né katak ita seidauk bele hamrik mesak ho ita nia Ain-rua. Se ita sei precisa beibeik ka nafatin, ema seluk husi Rai Asia nian, atu mai proteje (menjaga) ita nia Estado, ita seidauk preparado atu ba sai membro ASEAN.
Assunto ida fali mós, maka: confiança nafatin, husi comunidade internacional, ba ita nia liderança iha ‘g7+’, tamba ita bele hatudu iha prática katak ita la’o ho diak. Depois de hala’o tiha Diálogo Internacional iha Dili, iha Abril 2010, kona ba ‘Construção da Paz no Construção do Estado’, ita hetan fiar husi Rai 17, ho populasaun hamutuk liu 350 milhões. Ba ita rasik, ‘construção da paz’ sei hakotu iha tinan ida ne’e, hodi haré ona ba ‘construção Estado’. Iha ita nia liderança iha Grupo ‘g7+’, importante tebetebes, tamba ita ajuda Rai sira, nebé sei iha susar nia laran, atu hetan Lian Ida deit hodi hato’o problemas nebé hanesan ba hotu-hotu, hodi muda tiha sistema kona ba ‘ajuda internacional’, atu bele sai efectivu liu no fó benefícios ba povos Rai sira né nian.
Tamba ita lidera hela, ita tenki buka hatudu exemplo nebé diak, kona ba construção Estado de direito democrático. Ha’u partisipa, dala hat tui-tuir malu ona, iha ‘Bali Democracy Forum’, nebé tinan-tinan Líderes Rai barak liu tan mak ba koalia kona Democracia no Estado.
Decisões nebé ita atu halo, labele hasés-an husi princípios fundamentais nebé ita defende, hodi ajuda haburas democracia no participação iha mundu tomak.
- confiança husi comunidade internacional, atu bele simu ita nia partisipasaun iha missões ‘peacekeeping’ nian, husi PNTL no F-FDTL.
Ita hetan orgulho, bain-hira ita nia PNTL ho F-FDTL bele partisipa, mesmo ke oitoan, iha missões de paz. Nudar Rai beneficiário ida, desde 1999 to’o ohin loron, kona ba missões de paz husi comunidade internacional, ita sei haka’as an nafatin atu bele hetan oportunidade atu ba fali ajuda povos seluk atu hetan hakmatek, hodi haré ba sira nia futuro.Karik ita iha rai-laran, mak rungu-ranga, estraga malu, oho malu, sunu uma ba malu, oinsá ita bele hanoin ba ajuda rai seluk, oinsá ita bele hanoin foti ita nia Rain nia imagem.
Caríssimos conferencistas
Quadros do Partido
Interesses nacionais sira né, mak sei orienta uluk ita nia debates ba cenários no opções oi-oin. Ha’u husu fila fali atu rona, koalia ho ulun malirin, hodi aprende buat diak ruma husi Conferência ne’e. Ita la os mai iha ne’e, atu hatun malu ka hatún ema seluk. Conferências hanesan ida ne’e tenki sai mós hanesan formação política ba quadros Partido nian.
Companheiros sira hotu
Partido político ida, bain-hira nia hamrik, nia hanoin katak nia bele contribui fo resposta nebé diak ba Povo no Nação nia interesses. Nuné maka, tuir mai ita mós sei tetu Partido CNRT nia interesses iha debates nebé ita sei hala’o.
Partido CNRT nia interesses mak sá-ida?
Partido nia interesses maka Objectivos Políticos Partido nian. Objectivos Partido nian maka halibur ita atu organiza-an no mobiliza ita nia povo atu hatene no defende. Ida ne’e maka ita hala’o no ida né maka halo ema fiar ba Partido.
Objectivos Partido nian maka halo, iha 2007, ho fulan 2 deit, CNRT bele hetan fiar nebé boot no sai 2º Partido iha ita nia Rain. Objectivos nebé hatán ba povo nia hanoin no nia halerik, nia expectativa no nia angústia, iha 2007. Iha conjuntura concreta no decisiva ida nebá, Partido CNRT bele simu confiança boot, nudar organização política foun ida, tamba objectivos nebé nia traça iha tinan nebá.
Conjuntura katak ‘tempo determinado’ ida nebé bele badak ka bele naruk. Sá-ida maka define conjuntura ida maka, iha situação geral ida, aspectos oi-oin nebé sai hanesan conjunto ida ba situação né. Aspectos sira né bele temi hanesan ‘actividades’, bele temi hanesan ‘problemas’, bele temi hanesan ‘desafios’. Ita maka tenki hatúr desafios ka problemas sira né, tuir sira nia importância no sira nia todan, hodi fó hatene ba ita, atu hahú resolve sira nebé boot liu, hodi hamenus todan problemas sira seluk nian.
Tempo ne’e bele semana ida ka rua, bele fulan nen, bele tinan ida, bele tinan 3 ka tinan lima ka liu tan. Conjuntura sei muda, bain-hira ita bele fo resposta diak ba desafios ka problemas sira nebé boot ka todan liu, iha momento nebé mosu. Iha perspectiva ida né, Conjuntura nebé mosu  maka ‘tempo determinado’ ida nebé naruk, to’o tinan lima nian.
Iha 2007, Conjuntura ida nebé nia desafio boot maka ‘instabilidade política no social’. Tamba ita nia análise kona ba causas da crise, crise rasik no consequências husi crise, maka ita nia análise ba Conjuntura tinan lima nian (2007-2012) maka desafio atu ‘reforça instituições Estado nian’, liu husi reformas nebé ita consegue hala’o duni.
Iha 2012,  conjuntura foun ida mosu. Iha semana ida nia laran, ita hetan desafio boot,  nebé ita bele hanaran ‘conjuntura política’ atu decide kona ba ‘formação governo’ ba tinan lima.
Desafio ne’e boot, tamba sai hanesan problema nº 1 – buat hotu sei depende ba decisão ida nebé ita atu hasai kona ba: ba kaer governo ka lae, karik kaer, kaer ho sé no oinsá.
Haré tuir rezultados nebé ita hetan, iha tinan lima nia laran, sá-ida deit maka ita consegue hetan, nudar sucesso, maka halo ita traça programa foun ba 2012-2017, nebé sai nudar matéria ba ita nia campanha eleitoral.
Partido nia Objectivos maka Programa nebé ita fó sai tiha ona ba Povo, iha fulan ida nia laran. Ita nia militantes sira hili tuir ita nia programa, nebé hatúr iha bases sólidas. Bases sólidas sira né mai husi sucesso ba governação tinan lima nian no iha Plano Estratégico Desenvolvimento.
Nuné, conjuntura foun nebé ita haré ba Tinan Lima mai né, maka: - continua reforça instituições Estado nian; - hahú fó hakat nebé metin ba desenvolve Nação; - hadia lalais condição moris povo nian.
CNRT, Partido ida nebé la promete buat ida ba povo, durante campanha nia laran: CNRT, Partido ida nebé, iha análise diak ida ba conjunturas Nação nian, maka fó nia compromisso tomak atu kumpre nia programa.
Programa né mak sai Interesses Partido CNRT nian!
Caríssimos conferencistas
Quadros do Partido
La hasés-an husi quadro geral interesses nacionais nian, nudar Partido político ne’ebé prova ona, iha tinan 5 nia laran, nia participação total iha programas de acção no participação consistente ho nia princípios, CNRT sei buka contribui nafatin ho actuação directa iha ukun nia laran.
Ho hanoin ida ne’e, maka ha’u ramata hodi fó ona fatin ba debates atu hahú, nebé tenki lori mensagem política nebé positiva, nebé sai husi análise abrangente ida, iha processo diálogo nebé construtivo.
Né duni, ha’u sei konvida imi hotu atu buka halo parte iha Grupos de Trabalho Tolu, atu hala’o discussão kona ba cenários nebé ha’u fó sai tiha ona. Hotu tiha, maka husi Grupo ida sei hato’o resultado ba discussão, atu loke debates badak hodi hasai decisão partido nian. Remata tiha, Grupo seluk sei hato’o mos sira nia konkluzaun, atu loke debates foun, ba Partido atu konsidera no halo decisão, hodi fó tempo ba terceiro Grupo atu halo nia apresentação ba debate iha Plenária.
Hotu ona, maka sei lê acta Conferência nian, ho decisões nebé hasai.
Parabéns dala ida tan, hakoak boot, domin no respeito ba imi hotu!
Díli, 15 de Julho de 2012.-
Kay Rala Xanana Gusmão
Presidente do Partido