Monday, 8 June 2009

Tempo Semanal Edisaun 142


Lia Anin Portugál Telekom karik Sei Fa'an Timor Telekom 

Lia anin hateten katak Portugál telekom sei koko fa'an sira nia interese iha Timor telekom. Hafoin rona lian anin ne'e jornál Tempo Semanal koko atu klarifika. Mosu indikasaun portugal telekom atu fa'an sira nia interese tuir lia fuan ruma husi ema laran Kompañia refere. Tuir fonte seluk jornál ne'e hateten kona ba lia anin ne'e katak, " Ami rona katak Portugál telekom hahú hatudu sira nia konta ba kompañia sira ne'ebé maka hatudu ona sira nia interese hanesan esforsu ida atu hakotu sira nia prezensa iha Timor Leste. Ne'e hatudu katak Timor telekom sei fa'an iha fulan ruma oin mai," dehan fonte Tempo Semanal ne'ebe besik liu ba Portugal Telcon husi Portugal ba jornal ne'e.


"Ami kompriende katak Portugál telekom iha ona estratéjia foun atu foka liu ba Portugál, Brazíl, no ninia kompañia afrikana sira, nune'e duni nia tenta atu remata ho Timor telekom. Karik ne'e tan ba planu Governu nian atu husik operadór foun sira tama iha Timor Leste ne'e hanesan razaun ba sira atu sai," esplika iha nota ne'ebé hakerek ho lian portugés maka jornál ne'e asesu.

Karik Portugál telekom Sei Fa'an Sira nia Interese Iha Timor telekom? Bainhira Tempo Semanal koko konfirma ho Portugal ninia reprezentante ne'ebé mós nu'udar administradór ba Timor Telkom rejeita atu ko'alia kona ba asuntu portugal Telekom atu fa'an sira nia interese iha Timor Telekom. "Ha'u seidauk rona rumores ne'e," dehan José Brandao Sousa administradór Timor Telekom.

"Ha'u labele ko'alia loloos ba imi tan ba depende ba parte ne'ebé tau hamutuk interese maka ko'alia," nia foo razaun. Tuir observasaun jornál ne'e iha sexta feira iha enkontru ida entre Administradór timor Telekom ho ninia funsionáriu na'in rua inklui timor oan ida ne'ebé iha ninia interese mós iha Timor Telkom.

Kompañia Timor telkom na'in husi TPT ho totál interese (saham) 54.01% (porsentu lima nulu resin haat vírgula zero ida), Governu Timor Leste iha direitu 20.59% (Porsentu rua nulu vírgula lima nulu resin sia), Vodatel nia interese 16.9% (Porsentu sanulu resin neen vírgula sia) ho emprezáriu Timor oan na'in rua ida-idak Sr. Óscar Lima ho valór 4.25% (porsentu haat vírgula rua nulu resin lima) no Sr. Júlio Álvaro 4.25% (porsentu haat vírgula rua nulu resin lima). TPT ninia interese 54.01% ne'e mai husi Portugál Telkom ho valór 76.14%, (Porsentu hitu nulu resin neen vírgula sanulu resin haat) fundasaun S. José (Harii) 17.896% (Porsentu sanulu resin hitu vírgula ualu sia neen) no fundasaun oriente 5.965% (Porsentu lima vírgula sia neen lima).

Tuir jornál ne'e ninia hetan hatudu momoos katak lakleur tan ema Timor oan ne'ebé iha kbiit no influensia maka'as iha Kompañia refere hahú hili dalan atu sai ba hala'o kna'ar iha fatin seluk. Sr. Gastão Sousa la kleur tan sai ona husi Timor Telkom no sei ba reprezenta Timor Leste iha ADB iha Manila (Filipina)," dehan sra. Ida ba jornál ne'e no Sr. Gastão ne'ebé hamriik besik iha fatin refere simu ho hamnasa de'it. Tuir informasaun katak eis kandidatu ba kargu sekretáriu estadu Ministériu Obra s Publika iha IV Governu Konstitusionál ne'ebé nia rasik la kohi tama ne'e sei hahú hala'o nia kna'ar iha fulan oin.

Tuir observasaun iha distritu s balun Timor Telkom hahú fa'an telemovel no kartaun sim ho folin baratu hodi tenta hasa'e sira nia númeru kliente s Populasaun ne'ebé hamlaha ba halo komunikasaun la preokupa ho sira nia osan US$10 hodi hadau malu sosa telemovel no ninia kartaun sim ne'ebé sei halo mukit ba sira iha tempu ruma. "Ha'u hanoin ne'e estratéjia foun Timor Telkom ninian hodi hasa'e sira nia kliente s atu aumenta rendimentu," dale Domingos da Costa populasaun Baukau nian ida ba jornál ne'e.

Iha parte seluk tuir fonte jornál ne'e iha Governu hateten kata, "Dezde 2003 ate agora Timor Telkom manan boot liu fali ona husi sira nia investimentu iha Timor Leste tan ba ladún investe barak ba tore tan iha ona," hateten fonte ne'ebé husu atu jornál ne'e labele foo sai ninia identidade.

Task Forse ba area telekomunikasaun Timor Leste ne'ebé hetan apoiu maximu husi advogadu di'ak ida husi Austrália hala'o ona sira kna'ar hodi prepara dokumentu s balun polítika telekomunikasaun Timor leste ne'ebé sei regulariza area refere. Tuir dokumentu s ne'ebé jornál ne'e asesu ba hatudu katak IV governu ne'ebé lidera husi eis lider da rezisténsia ba libertasaun nasionál ne'e seriu atu liberta area telekomunikasaun iha nasaun ne'e.

Hafoin hetan diretu eskluzivu ba monopóliu merkadorias Telekomunikasaun husi Primeiru Governu Timor Leste ba halo operasaun iha nasaun ne'e Timor Telkom durante ninia operasaun iha rai rohan ne'e nia leten hetan lian kritika s oi-oin husi kama da sosiedade tomak tan ba fornesimentu rede Timor telkom seidauk konsege halo kobertura ba sub-distritu tomak iha Timor leste, karun liu ba ekonomia povu ki'ik hodi empata dezenvolvimentu ekonomia nasaun ne'e nian. Hanesan Prezidente José Ramos Horta rasik mós hato'o kritika kro'at hasoru Timor telkom wainhira halo vizita ba Oekusi loron 09/04/09. Horta dehan problema rede Timor Telkom la'ós de'it susar iha Oekusi maibé dala barak iha Dili mós hetan esperiénsia ne'e. "Kestaun hirak ne'e hatudu katak, TT la kumpri ninia kontratu ho Estadu Timor Leste, ne'e duni husu ba Estadu Timor Leste tenke foti medida s ruma atu nune'e pelumenus bele loke liberalizasaun ba Rejiaun Oekusi hodi nune'e se mak hakarak atu mai investe bele mai investe," dehan Horta ba populasaun ne'ebé partisipa diálogu abertu ho populasaun Oekusi iha aldeia Sakato, Suku Nipani.

"Kuaze tinan 7 ona TT eziste iha nasaun ida ne'e, maibé realidade to'o ohin loron iha vila laran mós rede telefone seidauk asesu ho di'ak" Horta hatutan ninia kritika.

Daudaun ne'e iha Kompañia foun balun hahú instala sira nia edifísiu iha Dili hanesan husi Indonézia balun no husi Irlanda maka Kompañia telekomunikasaun Digicel.

No comments:

Post a Comment