Amo Basilio: Povu iha Baze la Sente Kresimentu Ekonomiku

Timor Post, 29 de Maio de 2009

FATUMACA – Kresimentu Ekonomiku Timor-Leste nian sae ba 12%, nebe ukun nain sira hateten foin lalais ne'e, ne'e kresimentu ida nebe boot tebes iha nasaun ida ne'e. Maske krsimentu boot, maibe povu iha baze seidauk sente kresimentu ida ne'e.

Bispo Dioseze Baucau, Dom Basílio Nascimento hateten lia hirak ne'e bainhira dada lia ho jornalistas sira iha Colégio Fatumaca, Domingo (24/5) liu ba.

"Hau mos rona senhor prezidente hateten dala rua ka dala tolu katak kresimentu ekonomiku nebe 12%. Ne'e hau hanoin kresimentu ida nebe boot liu iha mundu ne'e, maibe kresimentu ekonomiku ne'e boot deit iha Dili karik, tamba ami husi foho ne'e seidauk hare kresimentu ne'e nia efeitu nebe halo diak no fo benefisiu diretu ba povu nebe moris iha foho. Nebe hau hein katak kresimentu ekonomiku ne'e Laos deit fo benefisiu ba Dili maibe kresimentu ekonomiku ne'e bele fo mos benefisiu ba ami sira nebe moris iha foho, tan ami sira nebe moris iha foho ne'e mos maromak nia oan hotu", dehan Amo Basílio.

Bainhira husu karik rai ida ne'e hakmatek tanba ekonomia lao, Amo Basiliob rekoinese ida ne'e tanba motor rai ne'e nian mak ekonomia, nebe bispo fo provérbio português dehan nune'e: "casa onde não há pão, todos ralham e ninguem tem razão"(iha fatin nebe hahan la iha ne'e, ema hotu hirus malu e ema ida la iha razaun).

"Nebe ekonomia ne'e mak motor rai ida nian. Hau hanoin medidas sira nebe governu hola hanesan fo subsidiu ba ida ne'e k aba ida neba, to'o oras ne'e halo ema hakmatek, maibe, hau hanoin se ita depende deit ba subsidiu sira ne'e mos ita sei l aba dok. Tanba ohin loron ita kontente ho US$20, maibe aban US$20 ne'e la to'o ita husu tan US$50, depois tinan rua ka tolu mai US$50 mos la to'o ona, ita husu tan US $100, US$150 maibe ita la produz buat ida. Hau hanoin medida ida ne'e los maibe pais Timor Leste ne'e tenki produz buat ruma atu halo balansu", dehan Amo Basílio.

Bispo mos rekoinese governu nia esforsu hodi fahe traktor ba agrikultores sira iha fatin barak, maibe nia hein rezultadu no produz alterasaun saída. "Traktor sira ne'e produz alterasaun saída? Uluk seidauk fahe traktor ne'e ita nia hare tonelada hira, agora traktor sira mai, ita hetan tonelada hira. Ne'e hau hein hela balansu husi ministeriu agrikultura ka husi governu para hodi halo avaliasaun hodi hateten katak traktor sira mai halo duni benefisius ba rai ida ne'e. Hau hare iha duni asaun, maibe, hau hein hela rezultadu,", esplika tan.

Iha fatin hanesan Bispo mos gaba motivasaun nebe fo ba agrikultores sira hodi sosa sira nia produtu lokal. " Governu sosa produtu lokal populasaun ninia ne'e, buat diak ida nebe fo motivasaun agrikultores sira lokal, tamba se agrikultores sira produz sasan iha sira nia fatin, maibe nunka sai, ema agrikultores sira ne'e la hare motivasaun tansa mak servisu matean didiak, se husi servisu sira ne'e osan ida la tama. Se governu hola medida ida ne'e, hau basa liman, hau aplaude, hau gaba. Enkuantu ekonomia rai ida ne'e seidauk forte ne'e, governu tenki inventa beibeik buat sira hanesan ne'e para agrikultor sira, ema sira produz produtu lokal ne'e iha mos biban no kapasidade atu moris husi sira nia servisu, Laos deit hein osan nebe estadu fo hanesan 
subsidiu", dehan bispo.

Iha inisiu dada lia ho jornalistas sira, koalia konaba líder politiku sira "han malu", Amo Basílio dehan katak politikus sira la "han malu", maka politika la iha sabor (la midar). Ne'e duni politika "han malu" ne'e buat ida normal ba politikus sira tanba depois de "han malu", sira sei tur hamutuk, hemu cerveja hamutuk hodi haluha tiha politika "han malu" ne'e no hakuak malu hanesan buat ida la kona sira." 

Politiku sira 'han malu' ne'e halo parte vida politika nian. Politika sira bele 'han malu' ba, maibe keta haluha promesas nebe politikus sira halo ba povu. Tanba politiku sira ba tur iha kadeira ne'e hotuhotu lori povu nia naran mak ba neba. Maibe quandu ba tur iha kadeira, fo impresaun katak politiku sira haluha lalais tiha promesas sira nebe halo ba povu. Hau kabun hamlaha hela tanba promesas sira nebe Primeiro Ministro halo konaba infra-estrutura, to'o agora hau seidauk hare buat ida. Estrada nebe aat, aat nafatin. Senhor Prezidente dala ida dehan atu halo auto-estrada (jalan tol) husi Lospalos to'o iha Mota-ain. Dehan katak Aeroportu Baucau nian ne'e sai aeroportu internasional, mabe agora bibi ho karau mak nakonu iha neba. Dehan Com atu sai portu ida, foin semana ida liu ba ne'e, hau hare portu ne'e atu monu salsala, nebe hau la hatene ukun nain sira hare portu ne'e monu tiha mak halo portu foun ida. Ate hateten deit katak promesas sira ne'e, keta hela deit iha hanoin, maibe promesas sira nebe tenki mai to'o iha ita nia rai, real nian", husu Amo Basílio. (zee)

No comments:

Post a Comment